"San pred zoru — istinit san", govorile su naše bake. I doista, snovi koje sanjamo pred jutro drugačiji su od svih ostalih: duži, življi, bogatiji pričom, i jedini koje obično uspijemo zapamtiti. Narodna predaja im pripisuje posebnu moć, a znanost — zanimljivo — objašnjava zašto se baš oni toliko urežu.

Zašto su jutarnji snovi posebni

Kako noć odmiče, mijenja se građa našeg sna: dubokog sna je sve manje, a REM faze, u kojoj se rađaju snovi, sve su duže. Posljednje REM razdoblje, ono pred buđenje, može trajati i punih sat vremena — i upravo u njemu nastaju veliki, razgranati snovi s likovima, zapletima i obratima. Uz to, iz jutarnjeg sna često se probudimo izravno, bez prelaska u druge faze, pa je san još svjež — jedina prilika da ga uhvatimo prije nego što izblijedi.

Zato tko spava prekratko, ne gubi bilo koji san — gubi najbolje snove. Rano ustajanje uz budilicu koja nas trgne usred zadnjeg REM-a razlog je što mnogi misle da "ne sanjaju ništa".

Ostvaruju li se snovi pred jutro

Tradicija je jasna: snovi pred zoru smatraju se najistinitijima, oni oko ponoći varljivima, a rani večernji snovi tek odjekom protekloga dana. To vjerovanje nalazimo od starih civilizacija do naših krajeva. Ima li u njemu zrno istine? Na svoj način — da: jutarnji san je najzreliji proizvod noći, nastao nakon što je um cijelu noć slagao i prerađivao ono što nas stvarno zaokuplja. Ako ijedan san govori istinu o nama, onda je to ovaj.

Zato jutarnjem snu vrijedi posvetiti pažnju: zapišite ga čim otvorite oči — kako, pročitajte u članku zašto ne pamtimo snove — pa potražite značenje njegovih glavnih motiva.

Najčešći jutarnji motivi

U dugim jutarnjim snovima najčešće se pojavljuju bliski ljudi — majka, dijete, stari prijatelji — te veliki simboli poput vode, kuće i putovanja. Značenje svakog od njih potražite u sanovniku ili među najčešćim snovima; a ako se isti jutarnji san uporno vraća, pročitajte i članak o ponavljajućim snovima.